Split

Panel rasprava – Doprinos turizma uključivom rastu

Deja un comentario / Split, Split hr / Por

Dana 21.10. 2021. godine Katedra za turizam i gospodarstvo pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, u suradnji s Living Lab-om osnovanim u okviru aktivnosti HORIZON 2020 projekta SmartCulTour, organizirala je virtualnu panel raspravu povodom  Svjetskog dana turizma, čija je središnja tema ove godine bila „Doprinos turizma  uključivom  rastu“  (Tourism for inlcusive growth).

Moderator panela je bio doc.dr.sc. Ante Mandić, član Katedre za turizam i gospodarstvo na Ekonomskom fakultetu u Splitu te voditelj SmartCulTour living laba. Panelisti su bili prof.dr.sc.Lidija Petrić s Ekonomskog fakulteta u Splitu, mr.sc. Mirko Petrić  s Instituta za društvena istraživanja „Ivo Pilar“, Goran Rihelj, turistički novinar i bloger, osnivač turističkog portala turizam.hr i Zvonimir Kuliš, asistent na Katedri za turizam i gospodarstvo.

Prof. Petrić je održala uvodno predavanje na temu „Turizam kao prilika ili prijetnja uključivom rastu“, kojim je sudionike upoznala s teorijskim konceptom uključivog rasta, njegovom povezanošću  s ciljevima održivog razvoja do 2030.g. (UN SDG goals) te modalitetima primjene koncepta u inozemnoj i domaćoj turističkoj razvojnoj praksi.  Temom pod naslovom „Turizam i društvene vrijednosti kulture“ mr.sc. Mirko Petrić  je kroz primjere domaće prakse ukazao na  često poguban utjecaj turizma na kulturu i identitet lokalne zajednice kao i na nastojanja da se uspostavom lokalnih vrijednosnih lanaca ponude takvi utjecaji minimiziraju.  Goran Rihelj, turistički novinar i bloger, osnivač turističkog portala turizam.hr , kroz temu pod naslovom  „Turizam u manje razvijenim područjima RH“ , dao je prikaz brojnih dobrih primjera turističke valorizacije lokalnih sadržaja s naglaskom na kontinentalna, mahom slabije razvijena područja RH, ukazavši na potencijal turizma da ublaži probleme nerazvijenosti, dok je  Zvonimir Kuliš kroz predavanje pod naslovom „Stavovi lokalne zajednice o razvoju kulturnog turizma“ upoznao sudionike panela s rezultatima anketiranja stanovnika Splita, Trogira, Kaštela, Solina, Klisa, Dugopolja i Sinja o njihovoj percepciji razvojnih potencijala kulturnog turizma u navedenim gradovima/općinama. Ovo je istraživanje inače provedeno u okviru projekta HORIZON 2020 SmartCulTour, na kojem je Ekonomski fakultet  projektni partner, a koji se bavi učincima kulturnog turizma na razvoj urbanih, ruralnih i perifernih područja EU.

Nakon održanih uvodnih predavanja,  brojni studenti kao i vanjski sudionici panela su nizom pitanja razvili konstruktivnu polemiku pokazujući veliki interes kao i zavidnu razinu informiranosti o temi panela, tražeći od panelista komentare i odgovore na pitanja u vezi  prekomjernog turizma, rasta i razvoja, uloge lokalne zajednice u razvoju turizma, itd. Panel je, zbog interesa sudionika, umjesto predviđenih sat i pol, trajao gotovo dva i pol sata, iznjedrivši prijedlog samih sudionika da ovakvih rasprava bude i više te da se studenti aktivno  uključe u proces podizanja svijesti u lokalnim zajednicama o koristima i troškovima razvoja turizma, što je došlo kao inicijativa iz redova samih studenata studijskih programa turizma.

The Split Metropolitan region Living Lab organizes a codesigning workshop

Deja un comentario / General, Split / Por

Last week the Department of Tourism and Economy of the University of Split, Faculty of Economics, Business and Tourism organized a very fruitful codesigning workshop with stakeholders in Split Metropolitan region Living Lab.

The workshop focused on the verification of needs and priorities that were identified throughout the analysis (first part of the TOR) and used the opportunity tree technique to identify and agree on critical priorities associated with sustainable cultural tourism development and initiate the co-design of interventions to address them to initiate the co-design process. This Living Lab is part of Horizon 2020 funded project SmartculTour, which aims to broaden the understanding of how cultural tourism development can support the sustainable development and resilience of European regions

The next step is developing the interventions within the priorities that have been identified through TOR. One intervention will be related to education and building capacity, and the other will raise awareness and foster cooperation and networks.

Pandemija, kulturna baština i održivi oporavak turizma na području splitskog LL-a

Deja un comentario / Split, Split hr / Por

Autor: prof.dr.sc. Lidija Petrić (Ekonomski fakultet Split, Katedra za turizam i gospodarstvo)

Još uvijek aktualna COVID 19 pandemija ozbiljno je uzdrmala globalno gospodarstvo, pri čemu je turizam zasigurno jedna od najpogođenijih djelatnosti. Nažalost, ne postoji niti jedna zemlja niti regija koja nije pogođena drastičnim padom potražnje,  zbog čega nositelji turističke ponude trpe goleme štete, a mnogi su bili primorani i ugasiti svoje poslovanje.

Stoga se, iako svjesni problema koje je sa sobom nosio prekomjerni turizam (engl. overtourism), s nostalgijom prisjećamo rezultata pred-pandemijske 2019. godine, kad je samo u Splitu realizirano cca. 944,465 dolazaka (4,8% od ukupnog broja u RH) i 2.757,305 noćenja (3,02% od ukupnog broja u RH). Na području  živućeg laboratorija (engl. Living Lab – LL) splitske metropolitanske regije ostvareno je ukupno 4.209,207 noćenja, od čega su četiri obalna grada (tj. Split, Trogir, Kaštela i Solin) ostvarila preko 97% ukupnog broja noćenja u LL-a (koji, osim navedenih gradova obuhvaća i općine Klis i Dugopolje te grad Sinj). Prema podacima Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije (2019, 2020, 2021), u 2020.godini na području LL-a ostvareno je 1.475,968 noćenja, odnosno 65% manje nego u 2019. godini. U novu sezonu 2021. krenuli smo s oprezom, pri čemu nam porast  kumulativnog broja noćenja na području LL-a za razdoblje siječanj-lipanj 2021. u odnosu na isto razdoblje 2020.godine, u iznosu od cca 73% (359,802 u odnosu na 208,206 noćenja) ulijeva nadu u kakav-takav oporavak.

Prema procjenama Svjetske turističke organizacije (UNWTO), od trenutka kad se pandemija zaustavi, turizmu će trebat između 2 i 4 godine da se oporavi (ovisno o području). Iako je u uvjetima izrazite nesigurnosti i brzih promjena nezahvalno davati prognoze o brzini oporavka turizma na području Splitsko –dalmatinske županije i LL-a  Splitska metropolitanska regija, ne smijemo zanemariti procjene i preporuke recentnih studija koje su temeljem iscrpnih analiza trendova i resursa za RH i Splitsko dalmatinsku županiju dale preporuke smjera u kojem treba krenuti u budućnosti. 

Prema rezultatima istraživanja Instituta za turizam, «Stavovi i potrošnja turista-TOMAS Hrvatska 2019» (Marušić et al, 2019), u RH je do 2019. godine zabilježen kontinuirani rast motivacije vezane uz aktivni odmor, pri čemu i dalje dominira more i priroda, u nešto manjoj mjeri posjet gradovima, razgledavanje, kultura i umjetnost te sport i rekreacija, a zamjetan je i trend porast interesa za gastronomijom, zabavom i festivalima, ruralnim područjima, te događanjima. Kad je riječ o zadovoljstvu turista ponudom u RH, iskazano je visoko zadovoljstvo atmosferom destinacije, a umjereno zadovoljstvo kulturno-umjetničkom ponudom i kvalitetom razgledavanja. Kvaliteta događanja ocijenjena je niskom ocjenom, što ukazuje na potrebu daljnjeg promišljanja o kulturnim aspektima turističke ponude. Slične su ocjene zabilježene i na području Splitsko-dalmatinske županije.

Master plan turizma Splitsko-dalmatinske županije (2018) također je istaknuo porast putovanja motiviranih kulturom na području Županije, uslijed čega se spektar aktivnosti koje uključuju kulturnu komponentu dalje širi, čime doprinosi sve izraženijoj segmentaciji tržišta kulturnog turizma. U tom smislu Master plan ističe tri pod-segmenta kulturnih turista s obzirom na motivaciju, i to: turiste  motivirane učenjem o kulturnoj baštini temeljem posjećivanja kulturno-povijesnih znamenitosti; turiste motivirane sudjelovanjem na kulturnim događanjima, uključujući popularnu kulturu; i turiste  motivirane kreativnim i kulturnim aktivnostima temeljenim na nematerijalnoj kulturnoj baštini, poput podučavanja glagoljice, tradicionalnih vještina, suvremene prakse kulture života i rada ili suvremene umjetničke produkcije. Uz ove primarne segmente, sve je veća potražnja za kulturnim «iskustvima», a posljedično i integracija klasičnih kulturnih i turističkih proizvoda s religijom, gastronomijom ili umjetničkim i kreativnim praksama. Trendovi na suvremenom turističkom tržištu povezani s potragom za autentičnošću i aktivnim sudjelovanjem potiču rast potražnje za turističkim događanjima i promiču sudjelovanje turista u samom proizvodu, što dodatno naglašava važnost kreativnosti u (su) dizajniranju različitih proizvoda kulturnog turizma. Iako takve proizvode traže turisti različitih dobnih skupina i razine obrazovanja, važno je ipak naglasiti da interes za kulturu raste proporcionalno starosti i prihodu.

Iako Splitsko-dalmatinska županija ima izvanredan potencijal za razvoj baštinskog turizma (engl. heritage tourism) na cijelom području, s obzirom na sezonalnost potražnje kulturna baština privlači svega 13% turista koji su posjetili Županiju 2018.godine.  Iako su relativno zadovoljni prezentacijom kulturne baštine (55%) i kulturnih znamenitosti (57%), županijski turisti dnevno na kulturu troše svega dva eura. Analiza kulturne baštine po mjestima i turističkim klasterima Županije pokazala je da je kulturna baština prvenstveno nespremna ili djelomično pripremljena za turističko tržište, uzrokujući tako jaz između obilja kulturne baštine i udjela turista koji su za nju zainteresirani.

Što se tiče kreativnog turizma kao elementa županijske kulturne turističke ponude, Master plan (2018.) svoje je pod-proizvode grupirao na sljedeći način:

  • ljetne umjetničke radionice i / ili škole koje vode poznati umjetnici ili profesionalna / amaterska udruženja za djecu, mlade i amatere;
  • ljetne umjetničke radionice koje vode stranci ili ih organiziraju razne škole, udruge, zaklade za svoje članove / učenike na raznim destinacijama, uključujući županijske destinacije;
  • programi opuštanja i oporavka (joga, meditacija) koji se često kombiniraju s kreativnim (npr. pisanje) ili sportskim (veslanje, jedrenje) aktivnostima;
  • radionice temeljene na tradiciji kulture života i rada, koje u pravilu nude županijske turističke agencije, uključujući posjete eko-etno selima, tematske planinarske ture, degustacije hrane i pića, kulinarske radionice i foto ture.

Što se tiče turizma događaja (engl. event tourism), Master plan ukazuje na slabo zadovoljstvo turista brojem i raznolikošću zabave. Stoga je to jedan od niže ocijenjenih elemenata turističke ponude, koji pokazuje da je 58% zadovoljno brojnošću događanja, a 52% kvalitetom raznih zabavnih događanja.

Master plan županije SD (2018.) ukazuje da, osim za Splitsku rivijeru, gdje se nekoliko kulturnih događaja može smatrati spremnima za valorizaciju tržišta, svi ostali događaji ili nisu spremni ili su djelomično spremni za privlačenje turista. Sukladno navedenom, u istome dokumentu autori definiraju  niz strategija i aktivnosti povezanih s budućim razvojem županijskih turističkih proizvoda. Tako je baštinski turizam proglašen primarnim proizvodom, kao i eno-gastro turizam, pri čemu se za potrebe njegova razvoja ističe nužnost jačanja proizvodnje lokalnih gastro i enoloških proizvoda, stvaranje lokalnih opskrbnih lanaca proizvodnje hrane i vina, jačanje mreža među proizvođačima i turističkom industrijom itd. Turizam događanja (event tourism) dobio je status tercijarnog proizvoda sa strategijama usmjerenim na poboljšanje njegove kvalitete i smanjenje sezonalnosti. Kreativni turizam proglašen je sekundarnim proizvodom u portfelju županijskih proizvoda. Napokon, gradski turizam i vjerski turizam doživljavaju se kao tercijarni turistički proizvodi.

Inception Meeting to present the Living Lab of City of Split metropolitan area

Deja un comentario / General, Split / Por

The Inception meeting and the establishment of a Sustainable and resilient cultural tourism Living Lab (LL) was held on February 11, 2021. The session was led by Dr Ante Mandić, the LL manager and Dr Lidija Petrić, the WP and team leader at the Faculty of Economics, Business and Tourism, University of Split.

The LL was established as a part of the SmartCulTour HORIZON2020 financed project discussing how cultural tourism can foster sustainable and resilient development of European regions.

LL are community-based and objective-driven entities, incorporating multi-stakeholder participation and engagement and representing the perspectives and interests of all the key actors of the destination. The concept uses place-based community and participatory stakeholder approaches to identify local needs and main intervention priorities. This LL focuses on creating an incentive environment for the development of cultural tourism.

Engaging local stakeholders, including tourism boards, tourism businesses, cultural institutions, NGOs and communities, this LL will foster co-creation, co-innovations and bottom-up solutions to design and inaugurate interventions for leveraging cultural tourism at the destination level.

Currently, the LL involves fifteen stakeholders who actively participate in the development of LLs long-term goals and priorities.

Following the fruitful discussion during the inception meeting, the stakeholders were invited to participate in the focus groups to discuss the current state and the future of cultural tourism development. More information about the conclusions of the focus groups and the goals and priorities with this LL you can read in our next post.

System Dynamics Approach to TALC Modelling

Deja un comentario / General, Split / Por

Tourism and tourist destinations are researched from many standpoints and by many scientific disciplines. However, most of them have generally taken a reductionist approach, with both tourist destinations and tourism not effectively understood as complex phenomena. In this article authored by Marko Hell and Lidija Petric (Department of Tourism and Economy at the University of Split, Croatia, partner to SmartCulTour project) a system dynamics approach to TALC (tourist destination [area] life cycle) modelling is explored.

The system dynamics applied in this research on modelling a tourist destination (area) life cycle (TALC) contributes to understanding its behavior and the way that information feedback governs the use of feedback loops, delays and stocks and flows. On this basis, a system dynamic three-staged TALC model is conceptualized, with the number of visitors V as an indicator of the carrying capacities’ dynamics and the flow function V(t) to determine the TALC stages. In the first supply-dominance stage, the model indicated that arrivals are growing until the point of inflexion. After this point, arrivals continue growing (but with diminishing growth rates), indicating the beginning of the demand-dominance stage, ending up with the saturation point, i.e., the maximum number of visitors. The simulated TALC system dynamics model was then applied to five EU destinations (Living Labs) to explain their development along the observed period (2007–2019). The analysis revealed that all observed Living Labs reached the second lifecycle stage, with one entered as early as in 2015 and another in 2018. Lifecycle stage durations may significantly differ across the destinations, as do the policies used either to prevent stagnation or to restructure the offer to become more sustainable and resilient.

You can read the full article here: https://www.mdpi.com/2071-1050/13/9/4803/pdf